KLINIKA ZA KARDIOVASKULARNE BOLESTI |
|||
| Prvo kardiološko odeljenje u Nišu formirano je 1904. godine u sklopu Opšte bolnice. Od 1938. godine nalazi se u današnjem objektu koji je renoviran i prilagođen potrebama četiri klinika 1978. godine. Klinika je nastala iz zajedničke internističke službe 1971. godine. Predstavlja visoko specijalizovanu zdravstvenu ustanovu koja se bavi dijagnostikom i lečenjem kardiovaskularnih bolesti. Na klinici se godišnje stacionarno leči oko 3.800 bolesnika sa prosečnom dužinom lečenja od 5.1 dan, izvrši oko 33.000 specijalističkih pregleda, oko 130.000 ambulantno-polikliničkih usluga i ostvari oko 20.000 bo dana.
Osnovna delatnost Klinike za kardiovaskularne bolesti je dijagnostika i lečenje oboljenja srca i perifernih krvnih sudova koja danas predstavljaju vodeća oboljenja u strukturi morbiditeta, ali i mortaliteta. Dobra opremljenost klinike i visoka stručnost lekara omogućuje primenu najsavremenijih metoda u dijagnostici i terapiji kardiovaskularnih oboljenja. Poslednjih godina posebne rezultate postiže Odeljenje invazivne dijagnostike uvođenjem novih metoda prevencije i lečenja infarkta miokarda. Na klinici se primenjuje i niz drugih savremenih metoda kao što su:
ODELJENJE INVAZIVNE DIJAGNOSTIKE Odeljenje invazivne dijagnostike sastoji se iz 3 odseka: Pejsmejker centar, Odsek za invazivnu hemodinamiku i Odsek za elektrofiziologiju. U radu odeljenja učestvuje više lekara klinike i to 7 za invazivnu dijagnostiku i 3 za ugradnju pejsmejkera. Na odeljenju radi 10 medicinskih tehničara, 1 rendgen tehničar, 3 higijeničara i 1 administrativni radnik. Odeljenje raspolaže sa 2 angio sale (SIEMENS iz 2006. i SIEMENS iz 2008. godine). Na odeljenju se od 1975. godine ugrađuju privremeni pejsmejkeri a od 1982. godine stalni pejsmejkeri. Prošle godine je ugrađeno 196 pejemejkera a ove, do 17.10.2006. 184 stalna pejsmejkera. Ugrađuju se svi tipovi pejsmejkera: jednokomorni, dvokomorni, dijagnostički, defibrilatori i resinhronizacioni pejsmejkeri. Od 1995. godine rade se i elektronske kontrole pejsmejkera. Invazivna dijagnostika se izvodi od 2002. godine. Do danas je urađeno oko 2600 procedura, od toga 365 interventnih procedura u kojima je ugrađeno oko 470 stentova. Od prošle godine rade se PTCA i u akutnom infarktu. U ovoj godini je urađeno oko 990 procedura, od toga oko 200 interventnih procedura sa 320 ugrađenih stentova. Pacijentima se ugrađuju najkvalitetniji stentovi koje obezbeđuje Republički fond zdravstva. U strateškim ciljevima odeljenja prioritet ima uvođenje interventnih procedura u akutnom infarktu miokarda što bi trebalo da se realizuje do kraja 2007. godine. U oblasti pejsmejker terapije cilj je veći broj dvokomorskih pejsmejkera, defibrilatora i resinhronizacionih pejsmejkera. Planira se uvođenje elektrofiziologije i nabavljanje opreme za neinvazivnu podršku elektrofiziologiji. Koronarna jedinica Koronarna jedinica Klinike za Kardiovaskularne bolesti otvorena je 1973. godine, samo nekoliko godina nakon otvaranja koronarnih jedinica u Evropskim metropolama. Cilj je bio uspešnija kontrola poremećaja srčanog ritma u akutnom infarktu miokarda. Osnivač je grad Niš, a otvorena je iz donacija radnih organizacija. Bila je otvorenog tipa sa 6 postelja a u njoj je radilo 3 doktora i 6 medicinskih sestara, na čelu sa prvim načelnikom Prof. dr Vitomirom Ćirićem. Vrlo brzo je postala jedna od vodećih u zemlji. Nova terapijska stremljenja su se usvajala jedna za drugim i uvek je prednjačila u odnosu na druge Koronarne jedinice u zemlji. Tako je prva streptokinaza data već 1978. godine, a prvi stalni pacemaker je ugrađen 1982. godine, prvi privremi pacemaker 1975. godine. Sa razvojem kardiologije u Nišu razvijala se i Koronarna jedinica kao i savremena terapija koronarne bolesti i akutnog koronarnog sindroma. Širokim uvođenjem trombolitičke terapije, kao i antikoagulantne terapije, boljom kontrolom poremećaja srčanog ritma, smrtnost kod akutnog infarkta miokarda smanjena je sa 14 na 11%. Nova Koronarna jedinica na novoj lokaciji oformljena je 2003. godine iz donacije Nemačke i Japanske vlade kao i sredstava Republike Srbije. Sada poseduje 9 postelja, otvoreno-zatvorenog tipa. U njoj radi 8 lekara specijalista, 2 klinička lekara i 14 medicinskih sestara. Opremljena je centralnim snabdevanjem kiseonikom i sistemima za aspiraciju, kao i video monitoringom svih bolesnika. U 2008. godini dobijeno je 9 monitora i centralna monitorska jedinica.U novim uslovima počela je primena savremenih lekova i terapijskih protokola za lečenje bolesnika sa akutnim koronarnim sindromom, embolijom pluća i disekcijom aorte. Invazivna kardiološka dijagnostika je uvedena 2001. godine, perkutane intervencije 2002. godine a već 2005. godine započeta je primena perkutanih koronarnih intervencija i implantacija stentova kod bolesnika sa akutnim infarktom miokarda. Sve ovo je dovelo do skraćenja dužine hospitalizacije pa je prosečno vreme bolesnika provedeno u Koronarnoj jednici u 2005. godini bilo 2,7 dana a mortalitet je smanjen na 8,1%. U 2008. godini urađeno je ukupno 1780 koronarografija od čega: PCI -559, akutni infarkt - 115, pejsmejkeri (svi) - 427, ukupno stentova - 840.
|
Organizaciona struktura Klinika za kardiovaskularne bolesti u svom sastavu ima 10 odeljenja, 11 odseka, Odeljenje za srčane mane - načelnik Doc. dr med. sci. Marko Lazović Kadrovska struktura Na Klinici za kardiovaskularne bolesti radi 27 lekara specijalista, 6 lekara na specijalizaciji, 3 lekara opšte medicine, 64 medicinskih tehničara i 23 pomoćnih radnika. Zvanje primariusa ima 5 lekara: dr Jozef Glasnović, dr Milena Radosavljević, dr Teodora Stanojlović, dr Svetlana Nagorni i dr Nebojša Krstić. Titulu doktora medicinskih nauka ima 7, a titulu magistra medicinskih nauka 3 lekara. Na Medicinskom fakultetu u Nišu nastavu izvodi 9 nastavnika i saradnika: Prof. dr med. sci. Mirko Burazor, redovni profesor PLAN RAZVOJA KLINIKE Plan razvoja klinike uključuje otvaranje novih odeljenja (Odeljenje za elektrofiziološko i Odeljenje za kardiohirurgiju), kao i novih odseka, ali i proširenje postojećih kapaciteta, uvođenje novih dijagnostičkih i terapijskih procedura, nabavku nove opreme i drugo.
Direktor, Prim.dr Jozef Glasnović |
||